Općina Čepin najveća je općina u kontinentalnoj Hrvatskoj. Općina Čepin je mjesto kojeg se bez većih ustezanja može prozvati i gradom. U redu, nedostaju neki minimalni uvjeti, ali je ovako život svakako jeftiniji, mirniji i bolji. Čepin je i mjesto gdje se izglasao izuzetno velik proračun, a u smjeru maestralnih neimarskih radova i o čemu će mediji tek pisati. Šteta samo što je medijsku pozornost privukao prosvjedima roditelja vrtićke djece … Pa ipak, bio je to sjajan povod za ozbiljniji razgovor s načelnikom …
Roditelji malih Čepinčana posljednjih nekoliko mjeseci su bili „tankih živaca“ zbog neizvjesne situacije u kojoj se našao dječji vrtić. Podsjetimo, u veljači je Grad Osijek poslao Općini Čepin dopis u kojem navode da općina već dugi niz godina ne podmiruje stvarnu razliku iznosa do ekonomske cijene troška predškolske skrbi po djetetu mjesečno. Općina Čepin je upućena razmotriti mogućnost eventualnog nastavka suradnje pod drugim uvjetima podmirenja troškova ekonomske cijene ili organizacije boravka predškolske djece od sljedeće predškolske godine u općini, budući da općina Čepin nije područje grada Osijeka te nemaju obvezu niti mogućnosti sufinancirati boravak djece iz Čepina na teret proračuna Grada Osijeka. Iz općine su na ovo odgovorili prijedlogom rješenja ovoga problema na način da Grad Osijek vrati prava vlasništva nad zgradom DV „Zvončić“ Čepin. Također, dalje su naveli da je Općina Čepin u zamjenu za isto slobodna ponuditi Gradu Osijeku svoj udio u suvlasništvu dijela nekretnine u Omišlju. Pored toga je Općina Čepin izrazila i spremnost za preuzimanje zaposlenika potrebnih za funkcioniranje Dječjeg vrtića „Zvončić“. Potom su početkom travnja uslijedili pregovori Općine Čepin i Grada Osijeka te je 24. travnja naposljetku potpisan ugovor s Dječjim vrtićem Osijek, s ekonomskom cijenom od 1.580,00 kuna za pedagošku godinu 2019./2018., a koji vrijedi od 1.rujna.
„Ono što obećamo, to i ispunimo. Općina Čepin će otvoriti svoju predškolsku ustanovu. Moći ćemo samostalno odlučivati o upisima djece, biranju programa, ishrani, obnovi objekta, o načinu rada i tome slično”.
Općina zadnjih nekoliko godina bilježi brz i uspješan gospodarski razvitak, pa se shodno time i puni općinski proračun. To se vidi se po financijama unazad par godina, po svim investicijama koje se rade na području općine. Osim toga, prema novoj poreznoj reformi određeni dio sredstava ostaje u općinskom proračunu, ne ide u državni. Sudeći prema navedenim parametrima, općina konačno ima tu mogućnost sama iznijeti centar za predškolski odgoj. Vrtić nije jeftin. Sadašnja je projekcija da će to Općinu koštati oko 2 milijuna kuna plus sufinanciranje od strane roditelja u dosadašnjem iznosu.”, rekao je Dražen Tonkovac i nadodao: „Dakle, uzletom gospodarstva rješava se i pitanje vrtića, rekao sam i ranije da će to pitanje biti rješeno, da ćemo riješiti odnose sa CPO, da će djeca ići u vrtić i da će se sve to riješiti! Roditelji se , doduše boje, i ja to mogu razumjeti. No, mi si više nećemo dopustiti da nas netko ucjenjuje. Mi želimo osnovati svoju ustanovu, i slijedeći put ako roditelji dođu prosvjedovati, opravdano će doći prosvjedovati pred Općinu. Sad su oba puta prosvjedovali, a mi doslovno nemamo veze s tim. Ne odlučujemo o ničemu! Prvi su prosvjedi bili zbog glasina o privatizaciji. Ono što ja mogu reći je da mi što obećamo to i napravimo. Zato prvo želimo da nam se objekt koji su mještani izgradili svojim novcem vrati u naše vlasništvo i da osnujemo svoju ustanovu. I za drugi prosvjed smo bili opet mi na ‘prvoj crti obrane, a zapravo to uopće nema veze s nama jer ništa ne možemo odlučiti po tom pitanju. Što se upisivanja tiče, iz Centra neopravdano nisu upisivali djecu, djecu su morali upisivati, neovisno o ugovoru s Općinom Čepin!
Uvijek su napadi bili na nas, uvijek su mediji to krivo prenijeli, prikazivali na način da smo mi krivci, a mi, ustvari, ne možemo o ničemu odlučivati. Osnovat ćemo svoju instituciju pa ćemo uvijek biti otvorenih vrata za prosvjede“, našalio se Tonkovac.
Tonkovac je naglasio kako će ova godina za ući u povijesne knjige Čepina jer je izlgasan proračun od 76 milijuna kuna i kreće se s realizacijom kapitalnih projekata.
„Proračun je veliki. Dosta je novca oslobođeno iz EU fondova, kao što je već ranije navedeno, i novom poreznom reformom. Također, Osječko-baranjska županija važan je partner u našim projektima. Bez regionalne samouprave, EU fondova i ministarstava ne možemo ništa raditi i pokrenuti. Izuzetno je važan i naš angažman kao općine, ovdje mislim na svoje zamjenike, pročelnike i djelatnike. Ako smo dobar tim, automatski će i realizacija zamišljenog biti uspješna. Kao načelnik imao sam sreće što sam dobio priliku sam birati svoj tim, jer su određeni pročelnici i djelatnici otišli u mirovinu, pa su se zaposlile mlade generacije koje su došle pune radnog elana, obrazovane, željne dokazivanja, kreativne, a što je povrh svega najvažnije, senzibilni na potrebe naših sumještana. Vjerujem da sam ponekad naporan svojim suradnicima, stalno ispitujem ‘je li gotovo’, kada nešto zacrtam to želim na brz i kvalitetan način i ostvariti. Vještine i znanja koja sam stekao kroz poduzetništvo poput vođenja, koordiniranja i organizacije nastojim primijeniti i u radu u općini. Dakle, vrijednost Industrijske zone o kojoj će ovisiti gospodarski razvoj općine je oko 20 milijuna kuna, Nastavno-sportske dvorane minimalno 25 milijuna kuna, reciklažnog dvorišta 3 milijuna kuna, biciklističke staze do kraja sela – Kralja Zvonimira, Kralja Tomislava – milijun eura, energetska obnova više od tri milijuna kuna. Naselje prijateljstva koje stoji 20 godina zapušteno. To su sve projekti koji kreću s realizacijom ove godine“, najavio je Tonkovac.
„Za industrijsku zonu svaki dan čekamo potpis ugovora, Odluku smo dobili. Struju za Zonu smo platili HEP-u milijun i šesto tisuća kuna za izgradnju snage i mreže, a milijun i petsto tisuća kuna uloženo je u odvodnju i vodu gdje su 80% radova izvele Hrvatske vode te 20 % naša tvrtka Urednost. Ove godine se počinje graditi u Zoni. Što se tiče Nastavno-sportske dvorane, na radnom sastanku sa županom Ivanom Anušićem dogovorena je suradnja oko izgradnje, i slijedi potpisivanje sporazuma s Osječko-baranjskom županijom. Rok izvođenja radova je tri godine. Općina financira izgradnju s 50 % sredstava, a drugih 50% županija. To je župan Ivan Anušić obećao u svojoj izbornoj kampanji i drži se toga. Mogu reći da sve projekte koje imamo sa županijom smo konačno počeli realizirati. Naime, do sada nismo imali nikakav značajan odnos sa županijom u projektima koji su vezani uz županiju. Moramo zajedno funkcionirati i planirati. Primjerice, sada imamo širokopojasni Internet, za kojeg smo potpisali sporazum o suradnji sa Županijom, gdje je županija je nositelj tog projekta, a mi smo uz još uz šest općina, korisnici u tom projektu. Ovu pogodnost uživa oko 30 000 stanovnika, od kojih je 12 000 stanovnika iz Općine Čepin. Bez sinergije općine i županije nema napretka“, rekao je Tonkovac.
U pogledu razmatranja pronalaska rješenja za gorući problem vezan za odlazak mladih iz Hrvatske i zabrinjavajuću demografsku sliku, a od toga nažalost nije „cijepljena“ ni Općina Čepin, kroz niz mjera u skladu sa svojim financijskim mogućnostima, općina se uhvatila u koštac s ovim pitanjima kroz niz mjera poput sufinanciranja udžbenika osnovnoškolcima, darivanjem besplatnih bilježnica, sufinanciranjemžupanijskog projekta ‘‘Školski obrok za sve‘‘, Općina plaća i asistente u nastavi, sufinancira se i prijevoza učenicima i studentima, stipendije srednjoškolcima i studentima, povećane su naknade za opremu novorođenog djeteta, a od prvog siječnja ove godine uvedena je još jedna mjera, a to je obiteljima s troje i više djece priznaje se pravo na mjesečnu novčanu potporu u iznosu od 200 kuna po djetetu do navršene 18. godine života djeteta. Od prvog rujna ove godine država će davati besplatne udžbenike, a Općina Čepin će kupovati i radne bilježnice i obične bilježnice. tako da će doslovno svi imati besplatne i udžbenike i radne bilježnice i obične bilježnice.
Pored navedenog, načelnik ima plan i za Naselje prijateljstva koji će uvelike pomoći u poboljšanju demograskog problema Čepina.
„ Za Naselje prijateljstva koje 20 godina stoji zapušteno prvo je plan isparcelirati 25 hektara zemljišta, potom zemljišta dodijeliti mladim obiteljima po nekim kriterijima o kojim će općina odlučiti, ali o tome će biti još govora. Projekcija je 200 placeva za 200 obitelji koji nemaju svoje nekretnine, nadamo se da ćemo to uspjeti realizirati u sljedeće dvije do tri godine. Moći će se prijaviti i obitelji i izvan naše općine, ukoliko ostane slobodnih parcela. Novost je, sad koliko je dobra ili loša, da je Općina Čepin novom Odlukom Vlade RH svrstana u IV. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave, odnosno da je ušla u potpomognuta područja. S jedne strane, time se ostavlja dojam općine, hajmo reći – kao „jadne“, a opet s druge strane je to i dobro jer nam taj kriterij u nekim slučajevima osigurava i prolaznost u projektima. Sve investicije značajne za gospodarski razvoj uvelike će promjeniti sliku Čepina, rješit ćemo i pitanja od zapošljavanja do stambenog zbrinjavanja mladih obitelji. Oko 500 metara je udaljeno Naselje prijateljstva od Industrijske zone, doslovno ćete pješke moći ići na posao, a u krugu kilometra imate i Dom zdravlja, vrtić i školu i buduću Nastavno -sportsku dvoranu, i sve te instistucije koje su potrebne za jednu lokalnu samoupravu i zajednicu. Povučemo li paralelu sa situacijom gdje se ukidaju škole, pošte, mislim da su sada na redu i domovi zdravlja, mi imamo u Beketincima i Čepinskim Martincima domove zdravlja gdje Općina sufinancira režijske troškove i ima potpisan Sporazum sa Domom zdravlja Osijek da uopće budu tamo domovi zdravlja, da starije osobe ne moraju ići u Čepin. Na neke stvari mi možemo utjecati, a šta će biti s ovim školama i sa svim tim šta se događa mislim da ako država bude išla u tom smjeru, da će sela izumirati, a mlade obitelji, što je u svakom pogledu razumljivo, ne žele živjeti u takvim uvjetima i ostajati na tim područjima. Svim snaga nastojimo i borimo se da se to ne dogodi i našoj općini. Ovdje ću istaknuti da je u ovim naseljima – Beketincima, Čepinskim Martincima i Čokadincima besplatan prjevoz za osvnonoškolce i srednjoškolce. Također, istaknut ću još da u ovim naseljima imamo dvostruko nižu komunalnu naknadu, što nikako nije zanemariva stavka u budžetu jedne obitelji“, rekao je Tonkovac. Imamo niz stavki gdje brinemo o našim naseljima.
Kada se izgradi čvrst gospodarski temelj koji rezultira u konačnici efikasnim odgovorom i pristupom rješavanju osnovnih životnih potreba žitelja, dalje se može razgovarati o obogaćivanju vizualnog identiteta , očuvanja povijesne baštine i njegovanju kulture . To je svjestan i sam načelnik te nam je otrkio koji planovi u tom pogledu čekaju svoju realizaciju.
„Trg ispred Kulturnog centra smo nominirali na Program razvoja lokalne zajednice Ministarstva regionalnog razvoja, a dio uz cestu smo prijavili na Ministarstvo graditeljstva s izgradnjom novih parkinga za trg jer smo trg zamisli tako da se više ne ulazi automobilima na postojeću površinu koja je sada betonirana nego da se parkira uz cestu i da se napravi parkiralište. Tako da trg stvarno bude trg. To je isto jedan od projekata koji ide ove godine. Dodat ću da je i pošta renovirana. S ponosom naglašavam da je to jedina pošta u regiji koja je renovirana. Županija je napravila energetsku obnovu škole Miroslava Krleže, kompletno su obnovljene prostorije Udruge umirovljenika i Odreda izviđača “Suncokret” i mali atrij koji je u sklopu tog kompleksa, knjižnica je cijela renovirana. Ostala je samo fasada na knjižnici što ćemo riješiti ove godine, i s tim ćemo završiti cijeli centar Čepina“, rekao je Tonkovac.
„U planu je bila i obnova fasade općine koja je u izuteno lošem stanju. No, ne možemo dobiti energetsku obnovu općine iz razloga što općina nije vlasnik cijele parcele. Prije u prošlosti kada se ova općina izgradila, izgrađeno je tu par poslovnih prostora koji su prodani privatnicima i sad po zakonima kojima se uređuje energetska obnova, Općina Čepin ne može obnoviti svoju zgradu“, objasnio je Tonkovac.
„Što se tiče tržnice u Čepinu, čekamo samo građevinsku dozvolu, kada je ishodimo, vidjet ćemo iz kojih sredstava ćemo to isfinancirati i gdje ćemo se prijaviti s tržnicom. U postupku je projektiranje i agroinkubatora kapaciteta koji bi zadovoljili naše poljoprivednike, od malih hladnjača do preradbenih pogona. Sve to pripremamo za nominiranje na natječaje koji dolaze. Bit će smješten u Industrijskoj zoni, prekoputa „Paralele“. Ovim projektom omogućit ćemo našim domaćim poljoprivednicima da očuvaju svoju proizvodnju. Ne smijemo dopustiti da ih se ucjenuje da svoje proizvode prodaju po mizeriji. Agroikubator ćemo povezati s tržnicom. Poljoprivednici će svoje proizvode prodavati na novoj modernoj tržnici te će tako generirat veća prodaju njihovih prozvoda, što bi u konačnici moglo dovesti do širenja posla i zapošljavanje još ljudi na njihovim gospodarstvima“, rekao je Tonkovac.
„Potom, dvorac Adamović se priprema za novo financijsko razdoblje. Iako nije vraćen u naše vlasništvo, dobili smo suglasnost od Ministarstva da možemo projektirati revitalizaciju i dogradnju dvorca i onda s ishođenom građevinskom dozvolom zatražiti objekt u vlasništvo.Prilikom traženja vlasništva za dvorac, Ministarstvu smo morali detaljno opisati u koju svrhu namjeravamo koristiti buduće obnovljeni objekt, jer bez kvalitetne ideje, suglasnost za projektiranje ne bi dobili. Planira se napraviti muzej koji bi kroz povijesnu šetnju prikazivao razvoj Čepina i obitelji koje su vezane uz povijesni i industrijski razvoj ovog kraja. Smatram da tu neće biti problema s Ministarstvom državne imovine jer se konačno počelo rješavati pitanje državne imovine koja je 30 godina zapuštena, devastirana, doslovno prepuštena sama sebi. Država se napokon počela majčinski ponašati prema svojim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, jer jedino tako se može obnoviti i napraviti nešto. Osim renoviranja dvorca i adaptacije kompletnog objekta u planu je i izgradnja još jednog takvog, ali modernog simetričnog objekta u kojem bi bile smještene dvorane za konferencije i uredi. U sredini bi bilo mali atrij i jedan mali trg“, rekao je Tonkovac.
„Također, u planu nam je i postavljanje rasvjete između Čepina i Livane na pješačkoj i biciklističkoj stazi. No, trenutno nam je prioritet javna rasvjeta u Beketincima, i na tome radimo već par godina. Tu smo imali niz problema od izmjene prostornog plana, preko projektiranja javne rasvjete. Sad se trenutno radi projektiranje niskonaponske mreže na kojoj će biti rasvjeta, i dobivanje dozvole za tu mrežu. HEP je vlasnik mreže. Kad završimo s Beketincima onda krećemo s time da se naselje Livana i Čepin povežu javnom rasvjetom zbog pješaka i biciklista koji se noću kreću tom stazom, najbitnije je da je staza napravljena i završena i da se mještani mogu sigurnije kretati. Izgradnju svih tih biciklističkih staza koje smo izgradili i one koje ćemo još izgraditi ove godine, smo ostvarili kroz mehanizam Urbane aglomeracije grada Osijek. Prva faza – od benzinske postaje do Livane izgrađena je općinskim sredstvima. Biciklistička staza kroz Livanu je nominirana na urabnoj aglomeraciji i bit će prihljativ trošak izgradnje. Što znači da će nam se 85 % sredstava vratiti i o tome smo pričali prije godinu i pol dana kad smo imali onaj politički vakuum gdje su određeni vjećnici opstruirali izgradnju te biciklističke staze, isto tako su opstrurirali i izgradnju Kulturnog centra. Masu projekata su opstruirali, a bitni su za mještane.To su projekti koji će ostati ovdje sljedećih 500 godina, a nas neće biti i to im je samo hvala što su pokušali uništiti tako dobre projekte, ali nisu uspjeli. Mislim da su pokazali svoje pravo lice i mještanima i svima onima koji su tim pojedincima dali svoj glas. Dodat ću još da ćemo proširti cestu premla utvrdi Korođvar i u Krbavskoj ulici ćemo izgraditi pješačku i biciklističku stazu“, rekao je Tonkovac.
„Čepin ima ogroman potencijal za daljni razvoj. Što se tiče gospodarstva je ozbiljan, i u budućnosti ima velik potencijal daljnjeg razvoja i razvijanja. Naša sreća je i što smo blizu grada. Nismo više ni klasično selo, već postajemo polako jedna urbana sredina s tim svim što će se izgraditi u slijedećim godinama.
Požega je upitao kako je moguće da i dalje, u uvjetima kada nas Vlada uvjerava da je ekonomska situacija u državi stabilizirana, zaposlenost u rastu, a nezaposlenost u padu, radne snage sve više nedostaje, a ljudi i dalje iseljavaju?