Dok mnogi 21. lipnja doživljavaju tek kao običan datum u kalendaru, astronomi, drevni narodi i suvremeni romantici znaju da je riječ o danu s posebnom težinom — danas je ljetni solsticij. To znači da je Sunce na svom vrhuncu, a mi, stanovnici sjeverne hemisfere, uživamo u najdužem danu i najkraćoj noći.

Fenomen solsticija nastaje zbog Zemljinog nagiba prema Suncu i kruženja oko njega. Danas, sjeverna hemisfera je maksimalno nagnuta prema Suncu, što rezultira duljim dnevnim svjetlom. I nije to samo igra svjetla i sjene — već tisućama godina ovaj trenutak koristi se za određivanje sezona, sijanja, žetve, pa čak i vjerskih obreda.

U modernom kontekstu, ljetni solsticij često postaje simbol optimizma, rasta i duhovne obnove. Dok gradovi bruje festivalskim vibracijama, ruralna područja još uvijek njeguju ostatke tradicija – pranje lica u bilju, pjevanje ljetnih pjesama, skakanje preko vatre. Sve to pokazuje koliko smo, unatoč digitalnom dobu, i dalje neraskidivo vezani uz cikluse prirode.

Iako je danas teško zamisliti da ljudi nekoć nisu znali točno vrijeme ni datum, već su Sunce promatrali kroz sjenke i kamenje, činjenica je da nam to isto Sunce i danas diktira ritam — samo u nešto drugačijem obliku. Ljeto je stiglo. I to točno na vrijeme.