Zbog sumnje da je spolno zlostavljao djecu mlađu od 15 godina osječko Županijsko državno odvjetništvo u ponedjeljak je podiglo optužnicu protiv 39-godišnjeg muškarca, kojom ga tereti da je djecu staru 8 i 13 godina spolno zlostavljao, prikazivao im pornografske sadržaje te ih spolno zlouporabio – piše Nacionalniportal.hr prenoseći Hina-u.
Zbog navedenih kaznenih djela osječko tužiteljstvo je istragu protiv njega pokrenuo u listopadu prošle godine, sumnjičeći ga za više kaznenih djela vezanih uz spolno zlostavljanje djeteta, a sudac istrage odredio mu je istražni zatvor, zbog opasnosti od ometanja istrage i ponavljanja nedjela.
Tereti ga da je spolno zlouporabio dijete mlađe od 15 godina iz članka 158. Kaznenog zakona, čiji stavak 2. određuje zatvorsku kaznu od jedne do osam godina za onoga tko nad djetetom mlađim od petnaest godina izvrši bludnu radnju, ili ga navede da izvrši bludnu radnju s drugom osobom, ili da nad samim sobom.
Stavak 6. tog članka KZ-a, za koji je isto optužen, navodi da će se kaznom zatvora od jedne do deset godina kazniti svatko tko dijete spolno zlouporabi uz primjenu sile ili prijetnje, obmane, prijevare ili zlouporabom ovlasti, ili teškog položaja ili odnosa zavisnosti djeteta o njemu.
Optužen je i za teško kazneno djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta čiji stavak 2. članka 166. Kaznenog zakona propisuje da će se počinitelj – ako je djetetu nanesena teška tjelesna ozljeda ili je narušen njegov tjelesni ili emocionalni razvoj, ili je dijete ostalo trudno, ako je u djelu sudjelovalo više počinitelja, ili je djelo počinjeno nad posebno ranjivim djetetom ili od bliske osobe ili osobe s kojom dijete živi u zajedničkom kućanstvu, ili je pak poĉinjeno na osobito okrutan ili ponižavajući način – kazniti zatvorskom kazno od najmanje pet godina.
Taj 39-godišnjak optužen je i da je djecu upoznavao s pornografijom, čiji članak 165. kaže da će se zatvorom do tri godine kazniti onaj tko djetetu mlađem od petnaest godina proda, pokloni, prikaže ili javnim izlaganjem, posredstvom računalnog sustava, mreže ili medija za pohranu računalnih podataka, ili na drugi način učini pristupačnim spise, slike, audiovizualne sadržaje ili druge predmete pornografskog sadržaja, ili mu prikaže pornografsku predstavu.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević je u svom izvješću Saboru za 2017. godinu poručila kako seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece, uključujući dječju pornografiju, predstavljaju teška kršenja temeljnih prava, posebno prava djece na zaštitu i brigu za njihovu dobrobit. Stoga, tvrdi, zahtijevaju cjelovit pristup, uključujući progon počinitelja, zaštitu djece žrtava i sprječavanja takvih pojava, a podrazumijeva i odgovornost društva da na odgovarajući način osudi, spriječi i onemogući takva djela.
Stav je pravobraniteljice da se počinitelji seksualnog nasilja nad djecom trebaju najstrože kažnjavati, odnosno da im se trebaju izricati najteže zakonom predviđene kazne za takva nedjela jer se samo na taj način, uvjerena je, izražava društvena osuda zbog tih teških nedjela, jača povjerenje građana u pravni poredak te jača svijest o opasnosti i neprihvatljivosti činjenja tih kaznenih djela te o pravednosti kažnjavanja.
“Time se ujedno i djeci šalje poruka da država i društvo u kojem žive, odnosno odrasli, čine sve da ih uistinu zaštite od seksualnog nasilja”, ističe pravobraniteljica za djecu.
Važnim drži i da se konačno prihvati inicijativa njezina ureda da kazneni progon počinitelja teških spolnih delikata na štetu djeteta ne zastarijeva, da se podaci u kaznenoj evidenciji čuvaju trajno, te osigura kvalitetni nadzor nad počiniteljima nakon izdržane kazne zatvora za sva kaznena djela spolne naravi, pa i u slučajevima kad je počinitelju izrečena blaža kazna.
Navodi i iskustva drugih zemalja koja tu mjeru provode (Francuska, Velika Britanija), a koja pokazuju da je provođenje zaštitnog nadzora nad počiniteljima spolnih delikata važna mjera prevencije, čemu osobito pridonose i sankcije za nepridržavanje obveza koje proizlaze iz nadzora.
FOTO: Pixabay (ilustracija)
Požega je upitao kako je moguće da i dalje, u uvjetima kada nas Vlada uvjerava da je ekonomska situacija u državi stabilizirana, zaposlenost u rastu, a nezaposlenost u padu, radne snage sve više nedostaje, a ljudi i dalje iseljavaju?