Logo

X

Hoće li enormna poskupljenja i nedostatak radne snage baciti ugostitelje na koljena? Zagrebački ugostitelji uputili nove zahtjeve prema Gradu Zagrebu i Vladi RH

Jedna od tema predavanja bila je kartična naplata napojnica, što je tek nedavno postalo aktualno u Hrvatskoj, dok se u Sloveniji provodi već dvije godine. Udruženje predložilo i uvođenje sustava e-vinjeta za djelatnike, a kupnjom iste pokrili bi se svi troškovi i doprinosi prema državi za te radnike.

Forum zagrebačkih ugostitelja 2023., koji bilježi petnaestu obljetnicu djelovanja i ove je godine okupio u zagrebačkom hotelu Esplanade ugostitelje i ostale stručnjake te predstavnike državnih i gradskih institucija i ustanova, kako bi razgovarali o gorućim temama za ugostiteljski sektor. Priznanja za svoje profesionalno djelovanje primilo je sedam zagrebačkih ugostitelja, koji vode svoje objekte već respektabilni broj godina; Vesna Šuman, Ognjište Šuman, Krešo Štojc, Caffe Cajt, Dino Rešetar, Vallis Aurea, Josip Blažanović, Orlando, Ivanka Matić, Sermonia, Dražen Boban, Vinodol i Žakline Troskot, Amelie. Forumu su nazočili Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Tomašević, gradonačelnik grada Zagreba, Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Luka Čirko, ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje iz istoimenog Ministarstva te Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva u Ministarstvu turizma i sporta. Svoje viđenje migracije radne snage predstavila je Milka Kosanović, direktorica za odnose s članstvom iz HUP-a, o aktivnostima HOK-a govorio je Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a, dok se Antun Trojnar osvrnuo na stanje u Obrtničkoj komori  Zagreba. O  izazovima ugostitelja u Sloveniji govorio je predsjednik obrtničke komore Slovenije Blaž Cvar, dok se na teme vezane uz edukaciju usmjerio ravnatelj Obrtničkog učilišta Dražen Maksimović.

Jedna od tema predavanja bila je kartična naplata napojnica, što je tek nedavno postalo aktualno u Hrvatskoj, dok se u Sloveniji provodi već dvije godine. Raspravljalo se i o jednom od ključnih pitanja za Grad Zagreb, a čija problematika bi mogla ozbiljno ugroziti zagrebačke ugostitelje – poskupljenju najma parkirališnih mjesta za terase. Naime, istaknuto je kako nije prihvatljivo najavljeno povećanje od 900%  u sljedeće dvije godine.

Novi izazov za ugostitelje svakako je pronalaženje rješenja zapošljavanja radnika u  razdobljima povećane frekventnosti poslovanja, npr. rada vikendom. Stoga je Udruženje predložilo uvođenje sustava e-vinjeta za djelatnike, a kupnjom iste pokrili bi se svi troškovi i doprinosi prema državi za te radnike.

Milka Kosanović iz HUP-a istaknula je kako je teško dati konkretne ukupne procjene potreba za 2024. Za sada je poznato da najveću potrebu imaju sektori koji najviše i zapošljavaju – građevina te ugostiteljstvo i turizam. Današnja lakša pogranična mobilnost dnevnih radnih migranata isto tako će sigurno negativno utjecati na dostupnost radne snage poslodavcima, a sve će to generirati potrebu za znatno većim brojem stranih radnika u Hrvatskoj.

Franz Letica, predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb, jako je zadovoljan riješenim zahtjevima koje su ugostitelji uputili Vladi i Gradu na prošlogodišnjem Forumu. “Ponosni smo jer je konačno prihvaćen naš prijedlog neoporezive napojnice putem POS-ovih uređaja. Isto tako Ministarstvo gospodarstva omogućilo nam je prihvatljivu cijenu energenata i za tekuće razdoblje. Upravo je ta činjenica omogućila da ugostiteljski objekti i dalje posluju. Isto tako, samo je ugostiteljima u segmentu restorana, konoba i kleti po prvi put ove godine dozvoljeno da apliciraju za bespovratna sredstva. Nadamo se kako će se ta pogreška ispraviti te da će uskoro i cijeli ugostiteljski sektor moći aplicirati za ta sredstva.”

Nakon službenog dijela Foruma prisutni su uživali u gastro delicijama s jesenskim okusima i mirisima renomiranih zagrebačkih restorana Stari Puntijar, Zvona Catering, Catering Tim Lisak, konoba Mašklin i Lata i Didov San, dok su se za slatke gušte pobrinule slastičarnice Amelie i M&M.

Zahtjevi ugostitelja za Vladu Republike Hrvatske: 

  1. Cijenjeni predstavnici Vlade Republike Hrvatske, postojeći porez od 25% uz euro i inflaciju, poskupljenje ulaznih troškova te sve ostale poteškoće ozbiljno su ugrozile naše  poslovanje, kao i preživljavanje. Radi stvaranja dugoročno stabilnog, zelenog, otpornog te prije svega održivog turističkog sektora, predlažemo ponovno ujednačavanje porezne stope u ugostiteljstvu za usluge pružanja smještaja te pripreme jela, pića i napitaka na 13%.
  1. Po uzoru na ostale europske države, poput Njemačke, zalažemo se za smanjenje poreznog opterećenja doprinosa i davanja na plaće te povećanje osobnog odbitka.
  1. Bilo bi vrlo važno dodatno rasterećenje sektora pojednostavljenjem obaveze vođenja robno materijalnog knjigovodstva u smislu da isto bude preporuka, a ne obaveza.
  1. Tražimo rješenje zapošljavanja radnika u  razdobljima povećane frekventnosti poslovanja, npr. rada vikendom. Predlažemo uvođenje sustava e-vinjeta za djelatnike, na koju bi se upisali ime, prezime i OIB te bi se kupnjom te vinjete automatski platili svi troškovi i doprinosi prema državi za te radnike.

Zahtjevi ugostitelja prema Gradu Zagrebu:  

  1. Poskupljenje najma parkirališnih mjesta za potrebe terasa – tražimo odgodu odluke ta da ona ide postupno. Trenutno najavljeno povećanje od 450% sljedeće godine pa isti postotak u godini koja slijedi ugostiteljima jednostavno nije prihvatljiv.
  1. Postoje veliki problemi s odvozom otpada iz središta grada i kažnjavanjem ugostitelja zbog  navodno nepravilnog odlaganja, stoga tražimo dijalog na tu temu.
  1. Pozivamo na podršku i razumijevanje te apeliramo na Grad Zagreb da prilikom određivanja visine poreza na dohodak, koji će utjecati na visinu plaće radnika, uzme u obzir nužnu potrebu za motivacijom radnog kadra, jer je iseljeni, postojeći kao i budući radni kadar potrebno stimulirati plaćom a ne destimulirati. Usvojenim poreznim promjenama od strane Vlade Republike Hrvatske jedinice lokalne samouprave sada imaju veliki utjecaj na određivanje visine plaće radnika.

Foto: Davorin Krešić