Trećina proizvedene hrane iz cijelog svijeta godišnje se baci, uglavnom zbog prekomjerne kupovine u kućanstvima te slabog razumijevanja značenja roka trajanja, ali i neprivlačnog izgleda voća i povrća koje se najviše odbacuje zbog čega je o problemu potrebno obrazovati mlade od najranije dobi, zaključak je konferencije “Čini dobro: Čuvaj hranu!” održane u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

“Nestala je svijest o vrijednosti hrane, o trudu i resursima potrebnim da se proizvede te se hrana baca u ogromnim količinama. Tu svijest je moguće vratiti kroz informiranje i obrazovanje, pogotovo djece”, rekla je zastupnica Biljana Borzan (S&D) u četvrtak na konferenciji u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Hrvatska europarlamentarka je u četvrtak u suradnji sa francuskom zastupnicom Angelique Delahaye (EPP) i UN-ovom Svjetskom organizacijom za hranu (FAO), održala konferenciju na kojoj su predstavljeni podaci o količinama odbačene hrane u svijetu te školski program i pedagoški materijali razvijeni kako bi se među djecom i mladima razvila svijest o vrijednosti hrane.

Naši djedovi i bake su se grozili bacanja starog kruha i druge iskoristive hrane, a danas se u Hrvatskoj svaki dan baci više od tisuću tona hrane, u EU 90 milijuna tona godišnje. Nestala je svijest o vrijednosti hrane, o trudu i resursima potrebnim da se proizvede i hrana se baca u ogromnim količinama. Tu svijest je moguće vratiti kroz informiranje i obrazovanje, pogotovo djece – istaknula je Borzan.

Program FAO-a “Čini dobro: Čuvaj hranu!”

“Ključna aktivnost za pojedine skupine djece je educiranje obitelji i vršnjaka o očuvanju hrane. Druge skupine potiče se na kuhanje. Ono što želimo učiniti jest transformirati djecu i mlade iz prekomjernih potrošača u one koji brinu o očuvanju i smanjenju bacanja hrane”, rekla je predstavnica iz FAO-a Rossa Rolle.

Prema podacima FAO-a, svake se godine u svijetu baci gotovo jedna trećina proizvedene hrane, odnosno 1,3 milijarde tona. Od toga se u Europskoj uniji baci oko 88 milijuna tona, odnosno 173 kilograma po osobi, najviše iz kućanstava. Procjenjuje se kako time EU svake godine gubi oko 143 milijarde eura. Istovremeno, smatra se kako je oko 821 milijun ljudi kronično podhranjen te su siromaštvo i glad u stalnom rastu.

“Trenutno postoje kapaciteti za proizvodnju dovoljno hrane i nutritivnu prehranu za svaku osobu na Zemlji”, naglasila je Rolle.

“Voće i povrće, koji su bogat izvor mikronutrijenata i vitamina za ispunjavanje dnevnog preporučenog unosa, najviše se odbacuju, posebice u odnosu na druge grupe hrane”, rekla je Rolle.

U planu je uključivanje i nekoliko hrvatskih vrtića i škola u pilot-provedbu FAO-va programa.

“Utrošiti ću dio sredstava koje kao zastupnica dobivam za svoje aktivnosti na prijevod ovog programa i ponudit ih našem ministarstvu i drugim relevantnim institucijama kako bi se krenulo s takvim jednim programom u vrtićima i školama”, rekla je Borzan.

Hrvatske škole se uz pomoć financiranja iz europskih fondova opskrbljuju mlijekom, voćem i povrćem iz domaće proizvodnje. Provođenje edukacije djece o hrani i njezinoj proizvodnji nije obavezno, no Hrvatske je jedna od nekoliko zemalja EU-a koje su započele s obrazovnim porukama o nepotrebnom bacanju hrane u školama.

FOTO: Biljana Borzan Facebook