Iako je uzrok bolesti nepoznat, u 60 do 70 posto oboljelih može se doznati da u široj ili užoj obitelji još netko ima psorijazu, zbog čega se dovodi u vezi s naslijeđem. Valja, međutim, istaknuti da se ne nasljeđuje psorijatička morfa, nego samo sklonost pojavi takvih morfi. Dugo se znalo da se psorijaza češće pojavljuje u određenim obiteljima, no s razvojem molekularne biologije došlo se do spoznaje koji geni imaju ulogu u određivanju sklonosti psorijazi, iako nije poznat točan način nasljeđivanja te sklonosti, piše vašezdravlje.com.

No, za pojavu bolesti ne treba optužiti samo naslijeđe, nego i sudjelovanje nekih drugih čimbenika.

Od vanjskih čimbenika u obzir dolaze kemijski, upalni (virusne i bakterijske bolesti kože) i fizikalni (npr. izloženost dugotrajnom pritisku). Uočeno je i da između traume i pojave lezije na koži obično prođe dva do šest tjedana.

Ako na koži imate crvene mrlje prekrivene srebrnkastim ljuskicama i ako vas to svrbi, žari ili boli, vjerojatno imate psorijazu.

Česta je to bolest kože koja se uglavnom javlja na laktovima, koljenima i vlastištu.

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije najmanje 100 milijuna ljudi u svijetu boluje od psorijaze. U Hrvatskoj od te kronične upalne bolesti kože boluje gotovo 80.000 osoba.

Od unutarnjih čimbenika navodi se primjena pojedinih lijekova, neke infektivne bolesti (osobito streptokokne infekcije), trudnoća i porod, hipokalcemija i provođenje različitih dijeta. Osim streptokoknih infekcija, bilježe se upala sinusa i dišnog sustava te različita stanja u probavnom i genitourinarnom sustavu. U novije vrijeme kod osoba oboljelih od AIDS-a, a koje su otprije bolovale od psorijaze, uočeno je pogoršanje kliničke slike. Pogoršanje je zabilježeno i u slučaju hipokalcemije, dok trudnoća u 50 posto oboljelih smiruje kliničku sliku, iako su opisana i stanja pogoršanja. Od lijekova koji dovode do pogoršanja psorijaze navode se litij, beta-blokatori, antimalarici i interferon. Konzumacija alkohola i sklonost pušenju cigareta također pogoršavaju kliničku sliku.

Psorijaza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, iako je zamijećeno da se u dvama životnim razdobljima javlja češće: između 20. i 30. godine života, a zatim između 50. i 60. godine. Iako se u žena češće javlja ranije, tijek bolesti gotovo je isti, s fazama prolaznog smirenja. U usporedbi s atopijskim dermatitisom, psorijaza je manje učestala kod djece, a najčešći oblik je kapljični tip (Psoriasis guttata), koji se oično javlja sa streptokoknom infekcijom grla. Navodi se da dvije trećine oboljelih pati od blagog, a samo jedna trećina od težeg oblika psorijaze. U jednom ispitivanju veće grupe bolesnika (ukupno 1728), 79,2 posto imalo je promjene na noktima, a do 30 posto psorijatični artritis.

Terapija ovisi o simptomima. “Umjereni slučajevi često se tretiraju kremama”, kaže farmaceutkinja Ursula Sellerberg, dodajući kako se dobri rezultati mogu postići topičkim kortekosteroidima.

“Kortikosteroidne kreme dobro se podnose, ali ne bi ih trebalo svakodnevno koristiti na dugi vremenski rok”.

Sviščeva mast učinkovita je za psorijazu na zglobovima jer prirodno sadrži kortizon pa je pacijenti mogu koristiti neograničeno i beskonačno.

Najviše čemu se oboljeli mogu nadati jest ublažavanje simptoma.

FOTO: Pixabay