Male države, poput Omana, Maldiva, Nizozemske i Singapura, sve više dominiraju vrhom liste najzdravijih zemalja na svijetu, piše Bloomberg a prenosi Jutarnji.hr.

Prema novom indeksu globalnog blagostanja koje je objavila investicijska kompanija LetterOne, Kanada je zauzela prvo mjesto od ukupno 151 evaluirane države, dok je Južnoafrička Republika (JAR) uvjerljivo na posljednjem mjestu, ispod Ukrajine, Egipta i Iraka. Međutim, u top 20 zemalja kada je u pitanju generalno zdravlje i blagostanje nacije, našle su se samo tri države, Kanada, Južna Koreja i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje su članice G-20 skupine ekonomski najjačih država na svijetu.

Analitičari, naime, razvijaju nove metodološke alate i metrike koji ne postavljaju nužno korelaciju između zdravlja ekonomije i stvarnog zdravlja nacije. Tako je u ovu analizu uključeno deset ključnih parametara kojima se prati visina krvnog tlaka, razina glukoze u krvi, stopa pretilosti, postotak oboljelih od depresije, stopa sreće, stopa  konzumacije alkohola i konzumacije duhanskih proizvoda, učestalost tjelovježbe, očekivani životni vijek (bez oboljenja) te potrošnja vlade na zdravstveni sustav. Pokušaj je to ekonomista da stanje u svijetu evaluiraju van uskih okvira ekonomskog rasta.

Kanada je tako zasjela na tron zahvaljujući dobrim rezultatima po parametrima visine krvnog tlaka, očekivanog životnog vijeka, trošenju države na zdravstveni sustav, ali i zbog visokih rezultata kada je u pitanju opća sreća stanovništva. JAR je, s druge strane, iako ranih 2000-ih perjanica ekonomskog rasta, na posljednjem mjestu zbog visoke stope depresije, dijabetesa, konzumiranja alkohola te niskog očekivanog životnog vijeka.

Japan, Njemačka, Francuska i Italija, iako su sve članice G-20 kluba najmoćnijih ekonomija svijeta, nisu se našle na ljestvici najzdravijih 20, a sve četiri muku muče s visokom učestalošću povišenog krvnog tlaka kod njihovih građana. Sjedinjene Američke Države tek su na 37. mjestu, a loše su prošli zbog visokog udjela pretilog stanovništva i oboljelih od depresije, kao i zbog niske razine tjelesne aktivnosti.

– Rangiranje neke države samo prema ekonomskim parametrima poput BDP-a, može izostaviti važne dijelove priče o blagostanju nacije – poručio je Richard Davies, bivši ekonomist Ministarstva financija Ujedinjenog Kraljevstva i banke Bank of England.

U budućnosti bi, dodao je, države mogle biti ocjenjivane prema tri skupine kriterija: onim striktno ekonomskima, poput BDP-a i stope zaposlenosti, onima koji će analizirati pravednost i poštenu raspodjelu bogatstva, te novim mjerama zdravlja, sreće i blagostanja populacije.

FOTO: Pixabay