U dinamičnom i često nepredvidivom okruženju zajedničkog europskog agrarnog tržišta, stabilnost domaće proizvodnje i zaštita nacionalnih resursa od strateškog je značaja. Stoga je Inicijativni odbor, kojeg čine svi važni akteri hrvatskog tržišta svinjskog mesa – uključujući udrugu proizvođača svinja na nacionalnoj razini, najveće proizvodne sustave koji nose najznačajniji dio svinjogojske proizvodnje, mesnu industriju i vodeće trgovačke lance – službeno pokrenuo proces osnivanja Hrvatske sektorske organizacije za svinjsko meso (HRSM). Ova inicijativa predstavlja važnu prekretnicu i ključni ulog u otpornost i konkurentnost hrvatske proizvodnje i prometa svinjskog mesa.

Naime, domaća proizvodnja svinjskog mesa sve teže prati potrebe hrvatskog tržišta. Sektor se godinama suočava s rastom ulaznih troškova, snažnim uvoznim pritiscima, biosigurnosnim rizicima, tržišnim oscilacijama i nedovoljnom povezanošću dionika. Rezultat toga je da se Hrvatska danas nalazi ispod 50 posto samodostatnosti u proizvodnji svinjskog mesa. S druge strane, svinjsko meso je uvjerljivo prvi izbor na stolu hrvatskih građana i čini 55 posto ukupne potrošnje mesa.

Pokretanje ove organizacije daje izravne odgovore na ključne izazove s kojima se hrvatska poljoprivreda, a posebice sektor proizvodnje i prometa svinjskog mesa suočava:

• Treba li Hrvatska dugoročno prihvatiti visoku ovisnost o uvozu i kontinuirano se izlagati europskim tržišnim poremećajima?
• Kako potaknuti proizvođače na ulaganja u vremenima kada ih opterećuju tržišna neizvjesnost i bolesti poput afričke svinjske kuge?
• Može li trgovina jamčiti stabilnu ponudu ako je primarna proizvodnja rascjepkana?

Odgovor Inicijativnog odbora je jasan: rješenje leži u jačanju konkurentnosti, boljoj organizaciji lanca, razvoju prepoznatljivih standarda kvalitete i snažnijem povezivanju domaćeg proizvoda s potrošačem.

Nova organizacija ima za cilj strateški i operativno transformirati cjelokupni domaći lanac opskrbe kroz šest ključnih segmenata:

1. Prehrambena suverenost i dugoročni razvoj: Postavlja se dugoročan smjer razvoja kroz podizanje samodostatnosti i visoke zdravstvene sigurnosti. Trgovački lanci i prodajni kanal za ugostiteljstvo (HORECA sektor) postaju ključni partneri koji osiguravaju stabilnost opskrbe svinjskim mesom kroz planiranu isporuku i ujednačenu kvalitetu, gradeći dugoročno povjerenje konzumenata svinjskog mesa.
2. Upravljanje krizama i uzajamni fondovi: Uvodi se sustavno krizno upravljanje kroz napredne alate za praćenje proizvodnje i predviđanje cjenovnih poremećaja. Osnivanjem zajedničkih uzajamnih fondova i koordinacijom strogih biosigurnosnih mjera na razini cijele države, buduće će se krize premošćivati stabilno, bez dramatičnog pada proizvodnje.
3. Izravna korist za potrošače (kratki lanci opskrbe): Uređivanjem odnosa po principu „od polja do stola“, potrošač dobiva sustav reguliran strožim internim kontrolama, transparentan uvid u podrijetlo mesa, rigoroznu kontrolu hrane za životinje kao i lijekova te maksimalnu svježinu jer je put od domaće farme do police najkraći mogući.
4. Institucionalna ravnopravnost proizvođača: Domaći uzgajivači, kao tradicionalno najosjetljivija karika, prvi put dobivaju čvrst okvir unutar kojeg ravnopravno sjede za istim stolom s prerađivačkom industrijom i trgovcima, razvijajući sektor kroz dijalog, a ne konfrontaciju.
5. Zakonit okvir za sektorsku koordinaciju: HRSM će svoje aktivnosti provoditi isključivo u skladu s europskim i nacionalnim pravilima o sektorskim organizacijama i tržišnom natjecanju. Službeno priznate sektorske organizacije imaju jedinstvenu pravnu prednost – smiju planirati obujam proizvodnje, dogovarati smjernice i provoditi zajedničke strategije (proširenje pravila) bez straha od narušavanja tržišnog natjecanja.
6. Podizanje standarda i investicija u održivost: Uz snažnu stručnu i institucionalnu podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zajednički proračun i resursi usmjerit će se u primijenjeni razvoj, unapređenje dobrobiti životinja i uvođenje ekološki održivih praksa.

Iskustva europskih agrarnih lidera, poput Španjolske, Francuske i Italije, zorno pokazuju da sektorsko organiziranje proizvodnju pretvara u profitabilan i učinkovit sustav. Unutar ovog modela, domaći sektor više neće improvizirati. Unaprijed će se definirati jasne smjernice za ugovaranje, tržište mesa pratit će se i u segmentima koji su do sada bili izvan fokusa javnosti, poput javne nabave (škole, bolnice), restorana i hotela.

Iako svaki segment unutar poljoprivredno-prehrambenog lanca ima vlastite ekonomske ciljeve, svi sudionici dijele zajednički interes: stabilan, konkurentan i održiv sektor. Svrha organizacije je čvrsto povezati dionike koji su međusobno ovisni: proizvođače stočne hrane, uzgajivače, prerađivačku industriju, distribuciju, trgovinu i HORECA sektor. Ako jedna karika oslabi, posljedice osjeća cijeli sustav — od farme do potrošača.

• Za proizvođače to znači bolju vidljivost tržišta, snažniji zajednički glas i veću sigurnost za ulaganja.
• Za prerađivače znači predvidljiviju domaću sirovinsku bazu.
• Za trgovinu i HORECA sektor znači pouzdanu opskrbu i jasnu komunikaciju prema kupcima.
• Za potrošače znači više transparentnosti, dugoročnu sigurniju hranu i kupnju s povjerenjem.
• Za društvo povećanje prehrambene suverenosti i dugoročni razvoj.

Inicijativu, uz potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, predvode ključni akteri tržišta koji uvode europska pravila igre. Osnivačka Skupština predviđena je u drugoj polovici lipnja ove godine. 

Kontakt za zainteresirano članstvo:

Koordinator Inicijativnog odbora Krešimir Kuterovac
E-mail: sektorske.organizacije@hapih.hr