Poljoprivreda se suočava s korjenitim promjenama i izazovima. Budući da će globalna populacija do 2050. godine doseći brojku od 10 milijardi, proizvodnju hrane potrebno je povećati za 70 %. Ta proizvodnja ujedno treba i postati zelenija: poljoprivredni sektor trenutačno generira 10 % ukupnih emisija stakleničkih plinova Europske unije (EU).

Inicijative poput EU strategije Od polja do stola, objavljene 2020. godine, ciljaju na osiguravanje održivijih načina proizvodnje hrane. Osim toga, Europski parlament do 2030. želi smanjiti upotrebu pesticida kako bi se zaštitila bioraznolikost i povećala upotreba zemljišta u svrhu ekološkog uzgoja.

Osim što hrani cijeli svijet, poljoprivredna industrija EU-a hrani i gospodarstvo. Procjenjuje se da je 2020. godine generirala bruto dodanu vrijednost od 178,4 milijardi €, što čini 1,3 % ukupnog BDP-a EU-a.

Usvajanjem novih tehnologija i poljoprivrednih metoda, uzgajivači mogu dodatno povećati produktivnost, istovremeno smanjujući svoj utjecaj na okoliš.

Alternative pesticidima

Jedan od najvećih izazova u poljoprivredi – ujedno i jedan od najstarijih – jest kontrola nametnika. Većim su dijelom još uvijek u upotrebi kemijski pesticidi: 2018. godine, 89,6 % od ukupnih prihoda na europskom tržištu u iznosu od 12,3 milijarde dolara, dolazilo je od konvencionalnih pesticida, dok je samo 11,4 % dolazilo od prirodnih alternativa. Međutim, cilj je strategije Od polja do stola prepoloviti upotrebu pesticida do 2030. godine, dok biopesticidi uzimaju sve više maha.

Zelena tranzicija možda je najuočljivija među bioherbicidima koji se dobivaju iz biljaka ili mikroba. Očekuje se rast njihove prodaje po stopi od 19,9 %, čime će se 2023. doseći vrijednost od 1,5 milijardu dolara, uz tržišni udio od 10,3 % (što je porast u odnosu na 589 milijuna dolara i tržišni udio od 4,8 % iz 2018. godine). Predviđa se da će prihodi od prodaje biofungicida do 2023. godine doseći vrijednost od 474 milijuna dolara, uz udio od 3,3 % na ukupnom tržištu pesticida, dok se od bioinsekticida očekuje ostvarenje prihoda u iznosu od 681 milijun dolara, uz tržišni udio od 4,8 %.

Utjecaj ekološke poljoprivrede nadilazi biopesticide, te uključuje biostimulatore i biognojiva, osmišljene kako bi potpomogli rast usjeva. Vijeće europske industrije biostimulatora pomoglo je u pojednostavnjenju brojnih propisa koji se tiču biognojiva te se očekuje da će se time potaknuti razvoj strukturiranog tržišta.

Banka Intesa Sanpaolo financirala je niz novih razvojnih tvrtki poput francuske tvrtke Toopi Organics koja je izumila postupak za mikrobiološku transformaciju ljudskog urina za proizvodnju nekemijskih gnojiva. Zahvaljujući rastućem interesu i ulaganjima, analitičari tvrtke Frost & Sullivan za ovaj sektor očekuju svijetlu budućnost, a njegova je vrijednost 2019. godine procijenjena na 1 milijardu dolara te se očekuje da će do 2025. porasti za dodatnih 12,6 %.

Tehnološki napredak

Napredak u području poljoprivredne tehnologije pomoći će da prehrambeni sustavi postanu transparentni, sigurni, učinkoviti i održivi duž cijeloga lanca vrijednosti. To će zauzvrat smanjiti količinu otpada, povećati produktivnost, vratiti povjerenje kupaca i dovesti do porasta profitnih marža.

Trenutna pomodnica u sektoru poljoprivrede je „precizna poljoprivreda“. U njoj se upotrebljavaju visokotehnološki alati za analizu, kao što su dronovi, sateliti i senzori na poljima, za prikupljanje podataka koji pomažu u donošenju odluka o tome kako optimizirati kvalitetu tla i produktivnost.

Ostala ključna tehnologija u preciznoj poljoprivredi uključuje internet stvari i umjetnu inteligenciju, koji alatima za analizu omogućuju obradu podataka s pomoću strojnog učenja, koji se potom šalju u pametne sustave koji mogu primijeniti odgovarajuću količinu gnojiva i vode.

Automatizirani traktori također imaju važnu ulogu u unaprjeđenju radne učinkovitosti, povećanju produktivnosti i smanjenju troškova.

Robotika u poljoprivredi ključno je područje rasta. Prema podatcima njemačke analitičke tvrtke Statista, očekuje se da će ukupna vrijednost globalnog tržišta poljoprivredne robotike narasti sa 7,4 milijardi dolara u 2020., na 20,6 milijardi dolara u 2025. godini u kojoj se predviđa isporuka više od 560.000 jedinica. Robotski sustavi već se naširoko primjenjuju u mljekarskoj industriji, no očekuje se da će i sektori pljevljenja, žetve i branja uhvatiti korak tijekom sljedećih pet godina.

Stvaranje održive poljoprivrede

Jedan je od ključnih izazova u poljoprivredi osiguravanje dovoljne ponude raznolike, sigurne i zdrave hrane za rastuću populaciju, uz istovremeno maksimalno smanjivanje utjecaja na okoliš.

EU je jedini značajniji poljoprivredni sektor u svijetu koji je smanjio svoje emisije stakleničkih plinova, no one još uvijek čine 10,5 % ukupnih emisija. Strategija Od polja do stola dio je Europskoga zelenog plana – pokrenutog kako bi se odgovorilo na pandemiju bolesti COVID-19, s ciljem da EU postane klimatski neutralna do 2050. godine.

Osim smanjenja upotrebe pesticida za polovicu, ključni su ciljevi ove strategije za 2030. godinu smanjenje upotrebe gnojiva za najmanje 20 %; smanjenje prodaje protumikrobnih sredstava koja se koriste za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 % i korištenje 25 % poljoprivrednog zemljišta u svrhu ekološkog uzgoja.

Precizna poljoprivreda može pomoći u ostvarivanju ovih ciljeva, tako što će omogućiti učinkovito korištenje ključnih ulaznih troškova kao što su tlo, voda, gnojivo, pesticidi i gorivo. Može pomoći i u smanjenju količine otpada, što u poljoprivredi predstavlja jedan od gorućih problema: U EU-u se baca 20 % hrane.

Prelazak na kružno gospodarstvo predstavlja priliku za suočavanje s ovim problemom, generirajući pritom više od 1 trilijun dolara za globalno gospodarstvo. Usvajanjem načela kružnoga gospodarstva, poljoprivredni se otpad može pretvoriti u bioproizvode poput gnojiva, energije i materijala. Na primjer, tvrtka Livestock Water Recycling u Kanadi obrađuje stajski gnoj s farmi u svrhu ponovnog dobivanja vode i suhih tvari koje se mogu koristiti kao biognojiva.

Osim što se kružno gospodarstvo bavi pitanjima zaštite okoliša u poljoprivredi, ono pomaže u poticanju inovacija, stvaranju novih poslovnih praksi i generiranju novih poslova koji nastaju upotrebom poljoprivrednog otpada, nusproizvoda i suproizvoda. Međutim, ovaj će ekonomski model biti moguć jedino u slučaju korištenja najnovijih tehnoloških dostignuća.

Poljoprivreda je jedna od najstarijih djelatnosti na svijetu – što može značiti da ponekad zaostaje u smislu tehnološkog napretka. Kako bi osigurali njezin uspjeh i održivost, poljoprivrednici trebaju prigrliti digitalnu transformaciju.

Ovaj se članak temelji na izvješću Inovacijskog centra banke Intesa Sanpaolo o trendovima industrije o poljoprivredi, hrani i piću. Svi su podatci dio izvješća osim ako nije drukčije naznačeno.

Ovdje preuzmite sažetak izvješća