Na današnji se dan u Hrvatskoj i još nekim europskim zemljama obilježava Dan očeva.

19. ožujka u našoj je zemlji odabran za obilježavanje toga dana zbog blagdana sv. Josipa, Isusova oca, koji je i izabrani zaštitnik naše Domovine.

Uobičajeno je darivanje očeva prigodnim poklonom kojim se pokazuje značenje oca u društvu.

Prvi se Dan očeva proslavio pred više od stoljeća, 1910. godine u gradiću Spokane u američkoj saveznoj državi Washington kao pandan Danu žena.

Dvije su priče o tome kada se slavio prvi Dan očeva. Prema nekim podacima, prvi Dan očeva slavio se 19. prosinca 1910. u državi Washington. Žena Sonora Smart Dodd dosjetila se načina na koji je željela obilježiti i proslaviti svojeg samohranog oca. Osjećala se kao da majke dobivaju sve priznanje za odgoj djece, te je smatrala da i očevi trebaju dobiti svoj dan jer su jednako bitni u odgoju djece.

Sonorin je otac bio itekako poseban. William Smart, veteran građanskog rata, ostao je udovac kada je njegova supruga umrla za vrijeme poroda šestog djeteta. Sam je podizao šestero djece na maloj farmi u Washingtonu. Kako bi mu pokazala zahvalnost za sve teške poslove i ljubav koju je William dao njoj i njezinoj braći i sestrama, Sonora je odlučila da bi trebao biti dan na koji bi ljudi slavili sve očeve poput njega.

Druga priča o prvom danu Očeva u Americi dolazi iz Fairmonta u Zapadnoj Virginiji kada je 5. srpnja 1908. Grace Golden Clayton predložila svećeniku u lokalnoj crkvi da održe propovijed u čast očevima koji su poginuli u eksploziji rudnika, u kojem je poginuo ukupno 361 muškarac.

Osim Dana očeva danas Hrvatska obilježava i zaštitnika naše Domovine. Naime, Hrvatski je sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, jednoglasnom odlukom proglasio svetog Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva.

U protokolu Hrvatskoga sabora iz tog vremena na latinskom jeziku je zapisano: “Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran”. Kao trajan spomen na tu odluku, 14. srpnja 2008., na ulazu u Hrvatski sabor postavljen je reljef svetog Josipa, rad kipara Šime Vulasa.

Foto: unsplash