Književna nagrada Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Stipan Bilić-Prcić uručena je danas u palači HAZU-a u Zagrebu dobitnici Heleni Sablić Tomić za monografiju “U osječkom Nutarnjem gradu”.
Nagradu su uručili predsjednik Upravnog odbora Zaklade HAZU akademik Velimir Niedhardt i ravnateljica Zaklade HAZU Marina Štancl.
Akademik Krešimir Nemec u obrazloženju je istaknuo kako osnovna autoričina intencija u monografiji “U osječkom Nutarnjem gradu” raščlamba kulturnoga identiteta grada Osijeka u vremenskom rasponu – od 1687. (odlazak Turaka iz Tvrđe) do 1924. godine i rušenja tvrđavskih bedema.
Posebnu pozornost posvećuje, naglasio je, opisivanju različitih aspekata osječke urbane strukture, od sakralnih objekata – crkve i crkvena arhitektura, preko kulturno-povijesnih spomenika – palače, tiskare, kazalište, škole i vojne zgrade do objekata koji ulaze u privatnu sferu kao što su kavane, krčme i obiteljske kuće.
Tvrdi kako autorica fenomenologiji grada pristupa tako da istražuje paralelno njegovu fizičku strukturu – kuće, ulice, trgove, parkove, šetnice, a potom i socijalnu morfologiju te kolektivnu memoriju – klasni sastav, običaje, navike i sjećanja.
“Budući da je bio upravno, gospodarsko, obrazovno, vojno i kulturno središte, Nutarnji grad imao je u povijesti Osijeka ključnu ulogu kao jezgra urbane strukture”, rekao je Nemec dodavši kako se zato analiza zaustavlja na onim aspektima koji Tvrđu čine najurbaniziranijim dijelom Osijeka.
Smatra kako autorica metodološki dosljedan i na tragu urbane semiotike čita grad kao tekst kulture. “Na temelju arhivske građe i literature istražuje materijalnu i kulturnu tradiciju Nutarnjega grada, prati urbani kontinuitet i analizira preobrazbe javnoga i privatnoga života, osobito u razdoblju turbulentnih povijesnih događaja”, ocijenio je.
Naglasio je kako se osječki Nutarnji grad u istraživanju Helene Sablić Tomić pokazuje kao skladan spoj vojne utvrde i pravilno organizirane gradske svakodnevice sa specifičnim srednjoeuropskim urbanim ritmom.
Svako poglavlje, tvrdi, prati dokumentarno-fotografski materijal pronađen u arhivima, muzejima, galerijama i crkvenim spisima.
U knjizi je ta dragocjena građa objavljena prvi put, napomenuo je dodavši kako je cjelovita slika kulture grada Osijeka kao dijela nacionalne hrvatske i regionalne slavonske tradicije ostvarena interdisciplinarnim i intermedijalnim pristupom, susretištem različitih znanstvenih grana – povijesti, urbane antropologije, filologije, semiotike, kulturološke teorije.
Znanstvena monografija Helene Sablić Tomić “U osječkom Nutarnjem gradu”, objavljena u dvojezičnom izdanju – hrvatski i njemački, rezultat je višegodišnjega sustavnog istraživanja i predstavlja važan doprinos hrvatskoj kulturi. Djelo je ujedno i vrijedan prilog europskoj kontekstualizaciji slavonskoga kulturnog prostora.
Knjigu je objavila HAZU i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku.
Teoretičarka i književna kritičarka Helena Sablić Tomić rođena je u Osijeku. U rodnom gradu je pohađala osnovnu i srednju školu te diplomirala na Filozofskom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1997. godine magistrirala s temom “Kratka priča devedesetih – biblioteka i autori časopisa Quorum”, a 2001. je obranila doktorsku disertaciju “Modeli hrvatske suvremene autobiografske proze”.
Na Umjetničkoj akademiji u Osijeku predaje u statusu redovitog profesora kolegije iz područja književnosti. Dekanica je Umjetničke akademije u Osijeku od 2006. godine.
(Hina)
foto: Hina
Požega je upitao kako je moguće da i dalje, u uvjetima kada nas Vlada uvjerava da je ekonomska situacija u državi stabilizirana, zaposlenost u rastu, a nezaposlenost u padu, radne snage sve više nedostaje, a ljudi i dalje iseljavaju?