Logo

X

Hrvatske šume nisu samo zelenilo nego resurs i bogatstvo

Zemlja, voda i hrvatske šume su resursi koje je Slavonija razvijala u prošlosti, od kojih živi, od kojih se razvija i razvijat će se u budućnosti. Slavonski hrast je jači, trajniji i otporniji od čelika, drvo koje postoji samo na ovom području

Izložbom fotografija „šuma okom šumara“ i stručnim skupom o migracijama divljači i pojavi afričke svinjske kuge na području Slavonije, u Našicama su 31. kolovoza počeli ovogodišnji Dani slavonske šume. Idući dan održano je predavanje o potencijalnim prijetnjama karantenskih vrsta kukaca u hrvatskim šumama te predstavljanje rada sportskih klubova i udruga, a središnji dio manifestacije, već 23. po redu, održao se danas (2. rujna 2022. godine). Program je počeo prijemom uzvanika kod gradonačelnika Grada Našica Krešimira Kašube, a potom je slijedilo svečano otvaranje i program festivala u Velikom parku Perivoja Pejačević.

Sudionike manifestacije i brojne posjetitelje pozdravili su gradonačelnik Grada Našica Krešimir Kašuba, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, ravnateljica Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renata Ojurović te direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma i predsjednik Gradskog vijeća Grada Našica Krešimir Žagar. Svečanosti su nazočili i saborski zastupnici Nataša Tramišak i Goran Ivanović, zamjenik župana Josip Miletić, predsjednica Županijske skupštine Ivana Bagarić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić i drugi uzvanici, a otvaranje Festivala popraćeno je nastupom članova našičkog HKD-a „Lisinski“.

– Zemlja, voda i hrvatske šume su resursi koje je Slavonija razvijala u prošlosti, od kojih živi, od kojih se razvija i razvijat će se u budućnosti. Slavonski hrast je jači, trajniji i otporniji od čelika, drvo koje postoji samo na ovom području, specifično za cijeli svijet te je resurs i bogatstvo koje trebamo koristiti prvenstveno u interesu zajednice iz koje dolazi, Slavonije, Baranje i Srijema, istoka Hrvatske, a ovo događanje je prigoda da se prisjetimo, podsjetimo i kažemo da je upravo tako. Hrvatske šume nisu samo zelenilo, šume koje rastu i poslije ne znamo što se s njima događa ili na koji način se s njima gospodari, nego da ojačamo interese Slavonije, interese jedinica lokalne i regionalne samouprave te da naše gospodarstvo ide na dodatnu proizvodnju i obradu drveta, na ono što daje dodanu vrijednost hrastu i uopće drvnoj masi. Danas je u Našicama i Sajam obrtnika, odlično događanje kakvih treba biti puno jer obrtnici u konačnici drže gospodarstvo Slavonije i Baranje u cjelini – rekao je župan Ivan Anušić.

Gradonačelnik Krešimir Kašuba naglasio je kako su Dani slavonske šume brend grada Našica koji se održava od 1971. godine, a ozbiljno gospodarenje šumama na ovom području traje 300 godina, što je započela obitelj Pejačević.

– Značaj festivala je u promociji zanimanja šumar i prikazu njihovih vještina. Tu je i Obrtnički sajam koji predstavlja promociju naših obrtnika i njihovih proizvoda. Broj obrtnika u Našicama ove godine je povećan za 5 posto, baš kao i prošle godine, pa je riječ o trendu. U samom gradu imamo više od 350 obrtnika, a na širem području više od 580. Našice su i grad udruga, imamo ih više od 100 udruga koje na ovom sajmu prikazuju svoju eno i gastro ponudu, ali i duh grada i zajedništvo u našem gradu – rekao je gradonačelnik.

Kao i prethodnih godina, i 23. Dani slavonske šume održavaju se u organizaciji Grada Našica, gradske Turističke zajednice i Hrvatskih šuma – Uprave šuma podružnice Našice, a najznačajnija su turistička, gospodarska, kulturna, ekološka, znanstvena, gastronomska, zabavno-rekreativna i sportska manifestacija našičkog kraja.

Natjecateljski dio, odnosno natjecanje profesionalnih šumskih radnika sjekača i natjecanje u prerezivanju trupaca dvoručnom pilom „amerikankom“, pratila su sajamska događanja i ponuda na 17. Obrtničkom sajmu koji su organizatori osmislili u suradnji s Udruženjem obrtnika Našice, kao i Sajmu udruga koje su predstavljale svoj rad, zatim natjecanje u kuhanju čobanca te glazbeno-zabavni program.