Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 19. travnja 2021. četiri nove prigodne poštanske marke iz serije „Znameniti Hrvati“. Na poštanskim markama prikazani su Ljiljana Molnar Talajić, William Feller, Tonko Maroević i Antun Mihanović . Autorica izdanja je Sabina Rešić, akademska slikarica i dizajnerica iz Zagreba. Marke su otisnute u nakladi od 50 000 primjeraka po motivu, a nominalna vrijednost je 3,30 kuna. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Ljiljana Molnar-Talajić

Bila je jedna od najvećih hrvatskih i međunarodnih opernih i koncertnih umjetnica. Ostvarila je karijeru od njujorške Metropolitan-opere do bečke Državne opere, milanske Scale, kraljevske opere Covent Garden u Londonu, Arene u Veroni i u mnogim drugim svjetskim glazbenim središtima. Zvali su je „La Molnar“.

Ljiljana Molnar Talajić rođena je 1938. u Bosanskom Brodu, a preminula je 2007. u Zagrebu. Školovala se u Sarajevu gdje je u tamošnjoj operi provela 15 godina. Kao studentica dobila je medalju na Međunarodnom natjecanju Madame Butterfly u Tokiju, svijetu ju je otkrio Zubin Mehta pozvavši je da tumači Aidu i Verdijev Requiem na festivalu Maggio musicale Fiorentino. Ubrzo je postala najpoznatija Aida u svijetu, „posljednji pravi Verdijanski sopran 20. stoljeća“. Sa svjetskih turneja često se vraćala u Hrvatsku – nastupala je u Rijeci, Osijeku, Splitu, Dubrovniku, koncertirala je i u manjim sredinama, a u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu djelovala je kao prvakinja opere nekoliko godina. Posvetila se i pedagogiji na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Među mnogim priznanjima primila je i Nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo.

                                                                                               muzikologinja Jagoda Martinčević

William Feller

William Feller istaknuti je hrvatsko-američki matematičar rođen 7. srpnja 1906. u Zagrebu u poznatoj ljekarničkoj obitelji Feller. Prve dvije godine studija matematike pohađa na zagrebačkom sveučilištu, a nastavlja ga u Göttingenu gdje vrlo mlad, već 1926., i doktorira kod poznatog matematičara Richarda Couranta. S pojavom nacizma na europskom tlu emigrira 1939. u SAD. Isprva djeluje na sveučilištima Brown i Cornell, a od 1950. je na Sveučilištu Princeton. Za časopis Zentralblatt für Mathematik 1934. Feller piše prikaz znamenite knjige A. N. Kolmogorova Grundbegriffe der Wahrscheinlichkeitsrechnung. Jedan je od pokretača i prvih glavnih urednika časopisa Mathematical Reviews 1939. Feller je uvršten i među osnivače teorije vjerojatnosti kao znanstvene discipline. Najpoznatiji je po svojoj monografiji An Introduction to Probability Theory and Its Applications prevedene na ruski, japanski, kineski, španjolski, poljski i mađarski jezik. Treba spomenuti kako otprilike 150 matematičkih pojmova nosi njegovo ime.

Darko Žubrinić, prof. dr.

Tonko Maroević

Književnik i povjesničar umjetnosti, umjetnik i znanstvenik, akademik Tonko Maroević bio je personifikacija najboljega u suvremenoj hrvatskoj kulturi. Prisutan na najvišim akademskim razinama i u medijima, čuvar kriterija, povezivao je struke, sredine i vremena.

Rođen je u Splitu 22. listopada 1941. Očinski Stari Grad, antički ager i Hektorovićev Tvrdalj, bili su mu zavičaj i ishodište. Ali zarana je kao svoj pravi zemljopis izabrao biblioteku. Kad je s ocem kao dječak prvi put došao u Zagreb i vidio staru Sveučilišnu knjižnicu, odlučio je gdje će živjeti.

Prvu, zapaženu knjigu pjesama, Primjeri, objavio je 1965., nakon nje još osam zbirki. Od „modeliranja“ sintakse do klasičnog izričaja, karakterizira ga obilje asocijacija i referenca, živ dijalog s književnošću i kulturom svijeta. Volio je formu soneta, naročito je primjenjujući u prigodnicama. Sastavio je dvije antologije suvremenog hrvatskog pjesništva te dvije antologije katalonskog pjesništva.

Znamenit je njegov prijevod Danteove Vita nova s Mirkom Tomasovićem, a njihova Plavca nova, antologijski izbor iz Marulićeve poezije, 1971., bila je, u „Hrvatskom proljeću“, jedna od referentnih točaka samosvijesti hrvatskoga naroda

                                                                                                          akademkinja Željka Čorak

Antun Mihanović

Antun Mihanović, hrvatski pisac i političar, rođen je 10. lipnja 1796. u Zagrebu u kojem je završio gimnaziju, filozofiju i pravo te je počeo raditi 1813. kao sudski bilježnik. Od 1815. bio je vojni sudac i boravio je uglavnom u Italiji (Venecija i Padova), potom kao upravni činovnik u Rijeci, a od 1836. do 1858. austrijski je konzul u Beogradu, Solunu, Smirni, Carigradu i Bukureštu. Neko je vrijeme putovao Amerikom trgujući vinima. Umro je u Novim Dvorima pokraj Klanjca 14. studenog 1861.

Kao pristaša ilirskog pokreta u Gajevoj Danici 1835. objavio je romantičnu budnicu Horvatska domovina u kojoj je Hrvatska lijepa i slavna zemlja, a Hrvati povijesno star, hrabar i slobodoljubiv narod. Dvanaest kitica prve i zadnje dvije postale su tekstom hrvatske himne nazvane prema prvom stihu Lěpa naša domovino. Napjev je 1846. sastavio graničarski časnik Josif Runjanin. Opću popularnost stječe krajem stoljeća, a narodnom himnom naziva se nakon izvođenja 1891. U Saboru je prvi put pjevana 29. listopada 1918. prilikom prekida državnopravih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom. Odlukom Sabora Lijepa naša postala je 1972. himnom SR Hrvatske. Stih „Kud li šumiš, svijetu reci“ 1990. izmijenjen je u stih Sinje more, svijetu reci… i u toj je verziji potvrđena Ustavom Republike Hrvatske kao državna himna.

prof. dr. sc. Vinko Brešić

Foto: Hrvatska pošta